E iloa au i lau gagana.

Fagasa 2002

[Gagana Samoa] [Gagana Peretania]

Igoa:Sonya Van Schaijik

Galuega:Marist Primary, Mt Albert

Position: ESOL Teacher and Lead Teacher for Information and Communication Technology, Webmaster.

Sosaiete: Ulimasao-Bilingual Education Association .In.N.Z. TESOLANZ.

Faafetai i le alofa o le Atua ona o lana tausiga alofa mo i tatou uma lava, ua mafai ona tatou aulia mai le aso mulimuli o le konefelenisi.

Talofa lava a outou susuga i tupu ma tamalii o le atunuu. Faafetai tele lava mo le auai mai i lenei vaega o la outou konifelenisi. O le aso mulimuli foi lenei o le konifelenisi, atonu foi ua lava se oa ma se malamalama ua outou maua mai aso e tolu.

E ia te au le ava ma le faaaloalo e faasoa atu ai i lenei taeao. Sa valaaulia lou lenei tagata faatauvaa e le Fagasa e fai si nau tautalaga e uiga i lo’u olaga ma lou tuputupuae i totonu o se aiga e lua gagana. O se mataupu faigata mo au. Ou tei loa e lua au gagana .

(E lua minute e tou silasila ini ata na fai i le ‘IMOVIE’ o lau malaga. Faafetai ia Stuart Hale mai Renaissnace ma lona faataitai i lenei polokolame mo kompiuta)

O au o Sonya. O au o le Samoa. Na ou fanau i Samoa. O lou aiga potopoto e i Samoa. O lou atunuu o Samoa. Ou te sauni mai Le Pa, Satalo i Falealili, Falevao, Falealupo, Manono, Afega, Saleaula, Lotopa, Lepea. O lau gagana o le Samoa. Ou te tu ai ma lou ava ma le faaloalo, o a upu ma faamatalaga ou te tautala ai e aafia ai lou aiga ma lou siosiomaga.

O upu poo tala tuu mai a lou tua o Matalaoa o loo logologo mai pea i ou taliga i aso uma.

E iloa e le tagata lona tulaga i upu e te tautala ai.

O le amataga la o lau malaga e faapea ai sau upu, na o au o se uputi o le laau o le gafa o lou aiga. O au upu e faasoa atu e faamoemoe lou mafaufau i le fafaumaiga o au i totonu o lou aiga. Atonu o se mitamitaga lea i lou tina matua. Ua ou mautinoa o lau fanau e toolua, o lala ia o le laau o le gafa o le aiga. O lau filafilagiga o au o le tina, o le avea lea o lau fanau ma poutu, e tuputupuae ma iloa lo laua faasinomaga ma le siosiomaga, e iloa ai alofa i le tina, le aiga lautele aemaise le gagana ma le aganuu.

O le a faasolo lau malaga ma o le a faamalosia foi ni ou manatu i ni suesuega a alii popoto itu taugagana. Jim Cummins, Colin Baker, Stephen Krashen ma Virginia Collier.

Aisea ua outou filifilia ai lou nei tagata i talagoa i lenei mataupu?

Atonu o loo ia te oe se tali mo lea fesili. A maea lau tautalaga ona e filifili lea ia te oe lava pe e iai sau aia ou te auai i lenei konifelenisi.

Ina ua faafesootai atu au, sa ou le malamalama i le mafuaaga ua outou filifili ai au. Sa faapea lou manatu, o le mafuaaga o le filifilia o au ona o lou tomai i vaega tau komipiuta, ona o lou tomai faapitoa lea. Ae peitai e leai, e le o le mafuaaga lea.

Ua amata ona ou galue i le failoga (MA) i le tausaga nei. Ou te iloa o loo tele faiaoga ua lava le tomai ma le poto masani nai lo au. E le o sou atamai i le gagana Samoa, ona sa matua faigata le tuufaatasiga o lenei pepa. E avea ai lenei avanoa e faafetai tele ai ia Patisepa Tuafuti mo lana fesoasoaani.

E le o ou foliga foi ua filiflia ai au, aua e sili atu le lalelei o isi tama’ita’i o le aiga nai lo au. E le o se tulaga tautupe ou te maua aua na o au o se tina ma le fanau e toalua. E le o se tulaga tau faiaoga o polokalame e aoao ai gagana e lua( Bilingual education). E le’i valaauliaina foi au ona o sa’u siva manaia, e ui ina ou te fiafia tele e siva.

Ae o le a la lau aia ou te tulai atu ai ma fai sau tautalaga e uiga i le gagana? E muamua lava ona ou faapea, o au e iai lo’u piitaga i le aiga tupu o Samoa pe a tala le gafa sei paia le gafa tautupu o Salamasina. Ina ia outou malamalama i la’u tala, o le a faamatala loa lau faigamalaga.

E muamua ona avatu le fesili e faapea.

O ai se Samoa moni?

Se Samoa se tagata na fanau i Samoa mai matua Samoa ae ola ae i se siosiomaga faapalagi i tu

ma aga?

Se Samoa se tagata na fanau i Aotearoa mai matua Samoa ae ua leiloa lana aganuu ma lona faasinomaga?

Se Samoa se tagata e lelei lana tautala faasamoa ae fanau mai i matua afakasi poo palagi foi?

Se Samoa se tagata e iai lona sootaga i gafa o le aiga ma iloa pese ma siva tu ma aga faa Samoa?

Se Samoa se tagata e fia Samoa ae leai se toto poo se piitaga Samoa?

Se Samoa se tagata e faaaoga le gagana ma le aganuu mo auala e sue ai tupe ma faailoga maualuluga? ( Using Samoan for their own benefit and status) ae le ola ai ma agaga ai?

Se Samoa se tagata e filifili lava ia e fia Samoa?

O le tele o taimi e aumai ai faitioga ia te a’u e le o oe se Samoa ona e pologi lou ulu, mata i pusi, ma vae afitusi.

O le tele o faitioga faimai o au ole (WANABE).

Tele faitioga ia te au pe e iai sau aia o te tautala faasamoa ai ma fesiligia poo au o se Samoa.

Ua oo mai foi faamatalaga ia te au, o au o le Niu Sila e tatau loa ona faataatia itu tau Samoa.

O ai se tagata Samoa? O le a tuu atu le fesili lena ia outou susuga tou te talatalanoa iai pe a maea lenei pepa.

Vaevaega o gagana e lua i tagata ma le taimi.

60% Faa Samoa 40% Faa Peretania.

O lau malaga na amata mai i le 1962. O lou tama o le palagi, o lou tina o le Samoa. O i la e iai le sootaga o lou olaga ma tofamanino o le au popoto, ona o le auala tonu lea e taua o le vaevaega o le faaaogaga o gagana e lua i tagata. E masani ona ou asiasi i le aiga o lou tina ma ou faalogo, maitau, ma tautala i le gagana, faatasi ai ma tu ma aga faa Samoa. A foi mai lou tama mai lana galuega ona liliu foi lea i le gagana faa Peretania.

I le 5 o ou tausaga, ou te manatua lau asiasiga i lou tina matua ma lona tuagane, ma le tausoga o lo’u tina matua mai Falevao. Sa ou faasamoa i taimi uma. Sa ou maitaua le tuagane o lou tina matua o lalaga lana upega i launiu, o lou tausoga ma la tina sa lalaga fala. Sa ou maitaua le faiga o le umu. Sa ou faalogo i faagogo, sa ou taalo suipi, auai i pesepesega, ma taufaalili i isi tamaiti, ma taalo ivea, aemaise ai feausiga i Loto Samasoni i ou matou ie lavalava.

Sa masani ona matou o i le lotu i Aso Sa uma. Sa masani ona ma o ma lou tina i galuega faalenuu, faalelotu, aemaise suegatupe mo galuega a le nuu poo le lotu foi.

Mai le 5 i le 10 o ou tausaga, ua vaevae loa gagana e lua, ua 80% Faa Samoa 20% Faa-Peretania.

I le amataga o aoaoga, sa tele le taimi na faaaoga ai le gagana Samoa. O ou faiaoga o Samoa. Na aoao au i le pi tautau a Samoa. O mataupu uma sa tiliva faa-Samoa, ae kopi sao mai le lau papa a le faiaoga i le gagana faa-Peretania. O tala sa faamatala faa Samoa, o siva sa aoao faa-Samoa, o le lotu sa fai faa-Samoa.

O le gagana faa-Peretania sa faaaoga lea i le aso e lua o le vaiaso. Sa faa-Peretania galuega o kalapu a teine ( Brownies). Sa masani ona ma asiasi i le faletusi ma lou tama i Aso Toonai ma faitau ai tusi faa-Peretania.

Vaevaeega o gagana i le taimi, galuega faatino, ma tagata.

Na masani ona ou auai i aoga fesoasoani i Aso Sa. Sa matou saunia ni galuega faatino ma tala faa-le-tusipaia, ma pese lotu. Sa masani ona matou nonofo ma isi tamaiti Samoa e sauni galuega o le lotu. Faataitaiga, uluai kominio, tala faa-le-tusi paia ma viiviiga i le Atua. Na ou ai i meaai Samoa. Na ou taalo i taaloga Samoa, ma ou ola i le olaga faa Samoa moni.

Sa masani ona ma malaga ma lou tama i Savaii. Sa ou faalogo, vaai, ma tautala i le gagana Samoa, vagana ai le taimi ma te talanoa ai ma lou tama, ona liliu lea faa-Peretania. O Aso Sa uma, pe a maea sauniga faalelotu, o taimi na matou te talanoa faa-Peretania ai i totonu o le aiga ona o loo auai lou tama. A le ai lou tama ona faa Samoa uma loa le aiga.

Ona oo mai lea o lou malaga i isi suiga.

E tusa o le 10 o ou tausaga na matou tuua ai Samoa ae malaga mai i Karaisetete.

O lea le mea ua tupu i gagana e lua?

O le a le metotia sa aoao ai au?

Ua faaofi faa malosi i le gagana faa Peretania, sa ou aau pe sa ou malemo?

Ao te lei tuua Samoa, ua ou iloa tautala, faitau, tusitusi ma faaaoga lou mafaufau i le gagana Samoa. Sa malosi atu lau faa-Samoa i lo le faa-Peretania. I Niu Sila, sa masani ona ou lafi i le tuli manu tusi ma faitau lau tusi faa-Peretania nei aamu mai se isi i lau nanu. Sa ou lagona o au e ese mai isi tamaiti o le vasega.

Sa pei au o se teinetiti valea i le taimi fautoaa ou ulufale ai i aoga i Niu Sila. I aoga i Samoa sa pei au o se teineitiiti atamai. Sa maualuga lau aoga, ou te sili lava au i la matou vasega i suega uma.

Ae faafuasei loa ona pogisa lou mafaufau, ua tele mea sese ua ou faia ina ua ou aoga i Niu Sila. O le sipelaga o upu ua matua sese, ua tele makamumu i lou api. Sa tuu au i se vasega maualalo. O au lava ou te matua i tamaiti uma o la matou vasega, ae peitai e lelei ou faiaoga. O le tele o lo latou taimi sa faaavanoa mo au.

Vaevaega o gagana 80% Faa Peretania, 20% Faa Samoa.

I totonu o le aoga i Niu Sila, na ou tautala faa-Peretania i taimi uma. A tuua le aoga, e fai a matou taaloga ma tamaiti o matou tuaoi ma talatalanoa i le gagana faa-Peretania. O le televise foi e faa-Peretania, o le leitio, e faa-Peretania. Sa taumafai si ou tina e faaolaola le gagana Samoa i totonu i le aiga.

E tasi lo matou tausaga i Niu Sila ae matou toe o e asiasi i aiga i Samoa. I lena taimi, sa matua mautu lava la matou gagana Samoa e aunoa ma se faigata, taluai ona sa matua maua’a le gagana ae matou te lei tuua le laueleele o Samoa.

Ua toe foi mai lau malaga i Niu Sila. Sa masani ona asiasi mai o matou tausoga i vaitaimi o tuuaga. O ni taimi manaia nei e faamanatu ai le gagana ma le aganuu faa-Samoa.

I lena vaitaimi, o loo faigaluega lou tama i Samoa. A oo i le taimi e foi mai i Niu Sila i le aiga, e sau ma aumai ni mealofa ma ni tusi se tele mai Samoa. O le taimi lena e faitau ai tusi mai aiga mai Samoa ma ai meaai o le umu. Sa masani foi ona lafo mai talatalanoaga faa Samoa i lipine (tapes).

I le aoga i Niu Sila sa masani ona tuu mai e le faiaoga avanoa ia te au e fai ai sau tala e uiga i a Samoa. E tele naunau lou tomai ma le poto masani na maua mai i Samoa aemaise a matou masaniga ma o matou tuaoi ma a latou fanau. Ina ua uma au aoga i le tulagalua, sa ou alu loa i aoga faaleitumalo. O lou faiaoga i lena vaitaimi e sau mai Kanata. E tautala faa-Farani. E masani ona ia faamalosi mai ia te au e faaaoga lau gagana Samoa i tusitusiga. Ina ua iloa e isi faiaoga o au e lua au gagana, o i na sa maua ai lou avanoa ou te fia teine mamafa ai ( show off).

The inivisible immigrant

Ua oo nei lau malaga i aoga maualuluga. Sa pei au o se tagatauu ese e le anamaia. O tausaga uma lava ou te maitau ai tamaiti Samoa, na fanau i Niu Sila e tofia e sisiva ae le o au. Sa ou fesiligia loa faiaoga pe mafai ona auai i ausiva, o le tali E LE O AU O SE SAMOA.

Ina ua oo lou uso matua i le Iunivesete, sa ou auai loa i le kalapu Samoa i le 16 o ou tausaga. Ou te manatua ai taimi o aogasiva ma taimi o asiasi mai ai tamaiti i lo matou aiga e, e fai a’ogapese ma toonai ai i Aso Sa. O nisi taimi e fai ai sa matou umu i tua o le fale na nonofo ai tama ma teine mai Samoa. O nei aogasiva na fai mo faafiafiaga euai faatasi sa matou faafiafia ai.

Sa toe alu le asiasiga a lo matou aiga i Samoa. O se vaaiga faanoanoa, ua pei lava Samoa ua toe laitiiti. Ua leai se pulu sa i luma o lo matou fale. Sa masani ona matou feeei ai ma tauai mai i lalo aputipulu i tamaiti Alafua sa masani ona tietie mai i a latou uila. Sa ou matua fiafia lava ua na o le faa-Samoa lava e tautatala ai. E valu vaiaso o matou nonofo ai ma o matou aiga i Samoa. Ina ua matou toe fo’i mai i Niu Sila, sa amata loa ona fai la’u su’esu’ega o le gafa o lo matou aiga.

Ina ua maea aoga maualuluga sa ou ulufale loa i le Aofa faafaiaoga i Karaisetete. Ona o au sa paleni lelei au gagana e lua sa amata loa ona vave lou mafaufau i galeuga faale-mafaufau. E tele avanoa ma komite sa ou galue malosi ai. e pei o le komiti o taaloga, o au foi sa tuufaatasia ni polokalame o taaloga aemaise ai foi komiti o suegatupe. Na o le toalua lava Samoa i le kolisi i lea vaitaimi. O au ma le atalii o le faifeau. (E lei tutupu ni ou lagona i lena vaitaimi, e pei ma ua se tuagane ma se tuafafine).

Na ou faauu mai le Kolisi, faaipoipo ma amata loa ona ou galue o le faiaoga. Ua amata foi ona ou iloa o lau faa-Samoa ua alualu i tua i le 25 upu i vaiaso taitasi. Ua matua ou ola i totonu o le olaga faa-papalagi. E oo lava i taimi ou te asiasi ai i oo matua ua tele atu lau faa-Peretania nai lo le faa-Samoa.

Na o le pau lava le taimi ou te faa-Samoa ai, o le taimi lea ou te asiasi ai i lou tina matua i aso Kirisimasi. O tagata uma o lou aiga sa nonofo ma le tina o lou tina e lelei tele la latou faa-Samoa, e na o le faa-Samoa lava la e faaaoga i talanoaga. Ou te faafetai i lou aiga mo le faaofa o lou gagana.

O le vaitaimi foi lea na amata ai loa ona ou galue i le gafa o lo matou aiga.

Ou te manatua foi sa iai ni tamaiti Samoa i lau vasega o le tele lava o upu Samoa ua matua ou leiloa lava. Ua tele ina ia galo upu o le tatalo a le Ali’i ma pese lotu sa ou masani ai.

Ina ua luasefulu ma le fitu ona tupu ou tausaga, o le vaitaimi lena na ola ai si au tama matua. Sa matou asiaisi ai foi ma lo matou aiga i Samoa mo le lua vaiaso. E tasi le vaiaso ae toe amata ona vavala mai upu o le gagana Samoa sa masani ona ou tautala ai.

Sa ou iloa lava o lea ua amata ona ou ola o se tagata e tasi lana gagana. Sa amata ona o’u aoaoina ni upu Samoa faigofie i si au tama, ae peitai sa faafaigata ona o le siosiomaga o le olaga faitoalua i le palagi.

Ina ua ola si au tama lona lua, o le vaitaimi foi lena ua faamuta ai lou olaga faaipoipo ona matou malaga ai loa lea ma si au fanau i Aukilani e faaauau ai lau aoga ma suesuega mo nisi tusipasi. Sa ou manao e faalautele lou malamalama i aoga fakomipiuta, ae pei uma ane ua ou faia le pepa a John McCaffery. O le pepa o polokalame e aoao ai gagana e lua (bilingual paper). O le pepa la lena na ou toe manatunatu ai am sui loa lou manatu e tatau ona ou toe foi e aoao lau gagana, aua e le tatau ona ou aoaoa tamaiti Samoa aua e le lelei lau faa-Samoa. E manaomia e tamaiti faiaoga o le gagana e lelei le tautala ma malamalama lelei i tu tau gagana.

O le vaitaimi la lena na matou fetaui ai ma nisi faiaoga Samoa. Sa ma fetaui ai foi ma Pati Tuafuti ona sa fesoasoani ia John i le tauaveina o le pepa. E faafetai ai ia Pati i upu faamalosi e fai mai ia te au aemaise taimi e feagai ai lou nei tagata ma faafitauli. O lau pepa muamau foi lena mo lou tusipasi o le Tipiloma o le (Tessol). Na maea la lea faailoga i le 1998, ma sa auai uma lou aiga i lou faauuga. Na o le ono o nofoa faataga i le tagata e tasi. A o au, e toatele nofoa mo au ma lou aiga.

Sa ou lagona le faagaeetia, ona e le faigofie le tausiga o se fanauiti, faigaluega, ma toe aoga e suesue atili i le taimi e tasi. E le mafaia ona ou faia nei galuega uma e aunoa ma le fesoasoani tele mai lou aiga, aemaise upu timai ma faamalosia au mai tagata sa avea ma au faufautua. O le tusipasi la lenei ua tatala ai avanoa e tele mo au faafaigaluega aemaise ai foi lou olaga faaletagata.

Sa avea ai loa au ma se faiaoga o le gagana i le aoga tulagalua a Malisi. O lau polokalame e faatatau lava i polokalame e aoao ai tamaiti e lua gagana (bilingual). Ou te saunia fonotaga mo matua o tamaiti e uiga i le aoga o le faamautuina o le gagana muamua. E lagolago malosi lava e le aoga ma le faipule aoga i lau galuega. O itu ia e tatau ona tilotilo iai pe a filifili ni galuega.

Na amata ona ou iai i le faalapotopotoga a Ulimasao i 1998. Sa ou auai i fonotaga ma galuega fetufaai a le Ulimasao. O le tausaga foi lea sa fai ai se semina tele i Magele i Aukilani sa ou auai. O le autu moni o lea semina o le faatauaina lea o lau gagana muamua. Sa ou auai foi i le konekalate a le Taiala sa tauaveina e le Ofisa faufautua o aoga ( Advisory Service) i Aukilani. Sa ou faia ai foi ni galuega fetufaa’i faa-komipiuta. Ou te galue malosi lava e aoao ia lelei lau faa-Samoa aua le tiliviina o galuega faapenei.

I le tausaga e 2000, sa malaga atu ai foi le Ulimasao i le fonotaga i Samoa. Sa fai ai foi se ma galuega fetufaai ma Saili Aukuso e faaaoga ai le metotia o le vaevaega o le faaaogaga o gagana e lua e aoao ai mataupu. O Saili sa fai lana fetufaaiga i le gagana Samoa ao au sa fai i le gagana faa-Peretania. O galuega faapenei e faamausali ai lava lou malamalama ona o au o se tagata e lua ana gagana.

Tusitusiga faale mafaufau: 80% Faa Peretania 20% Fasaa Samoa

Ou te fia maua pea ni avanoa e faalautele ai lau faa-Samoa. O lau gagana o lou faasinomaga lea. Ou te fiafia e talatalanoa ma matua Samoa o tamaiti o le aoga. O au o se tagata malosi ma le tiotio i le faalapotopotoga a le Ulimasao. O au foi ou te iai i le Komiti faafoe o le konefelenisi a le Ulimasao o loo sauni atu nei iai ia Oketopa 2002. O taimi o fono ou te nofo ma ou faalogo lelei. E iai foi taimi e fai ai ni ou manatu.

Ou te taliaina uma luitau ma galuega e ola ai lou mafaufau e pei o le tau tuufaatasia o le i le upega-tafailagi (website) a le Ulimasao. http://www.geocities.com/ulimasao2002. O la matou tofa mamao ( vision) ia lua gagana e faaaoga i le upega-tafailagi.

O le isi luitau o lou talaiaina lea o lenei vaalaulia taua ou te oo mai ai e fai sau faamatalaga faa Samoa i le konefelenisi a le fagasa. Ou te faafetai foi ia Patisepa Tuafuti, Saili Aukuso ma Malo Sepuloni mo le latou alofa ma fesoasoani i lenei pepa.

O le lisi fou lenei o aoga i Aukilani o loo faia ai polokolame e faaaoga ai gagana e lua. O le iunite fou lea na tatala nei i Fepuari 2002 i le aoga tulagalua a Otahuhu. E fai galuega fetufaai a le Ulimasao i masina uma a faiaoga oiunite nei, e fesoasoani ma fefaasoai ai faiaoga o gagana e lua.

Ua 12 aoga o loo faia ai le polokolame. O le tele o nisi o faiaogao nei polokolame,ua latou mauaina le sikolasipi e fai ai le Tiploma o le TESSOL.

O nei faiaoga o le Ulimasao ua lagolago malosi ia te au ma lau gagana ma tu ma aga.

Ou te faamalosi lava e aoao ma tumau lau faa-Samoa faatasi ai ma lau fanau. Ua la iloa ni nai upu. E lei taitai ona oo i le 2000 upu o se gagana e tatau ona iloa aua talatalanoaga. Ae ou te toaga lava e ave i siosiomaga faa-Samoa. E fiafia foi si au fanau pe a fai au puletasi. Matou te auai foi ma si a’u fanau i soo se faatasiga faa-Samoa. Matou te aai i meaai Samoa. Matou te o foi e asiasi i lou tina matua e faamalosia ai le faa-Samoa.

O fea la ou te agai iai?

O lau miti muamua ia iai se aso ou tu ai luma o lo matou aiga ma tala lo matou gafa e pei lava o le tuagane o lou tina. O le sini ina ia mafai ona tautala i le gagana faa-failauga. O lea ou te iloa lelei o loo iai le au -failauga popoto pei o le susuga a Maulolo o loo ia tauaveina aoaoga faapenei i Samoa.

O lau miti lona lua ia mafai ona ou iai sou tomai e fai ai ni au tuistusiga faale-mafaufau i le gagana Samoa. O le auala lelei lea i le le upega-tafailagi ( internet). Ua iloa lelei le aoga o le fetufaai ae ua ou iloa foi e tatau ona fetufaai fuafua.

Mo au o loo ou taumafai pea e galue ina ia lelei uma gagana e lua a si au fanau.

O le taimi nei o loo ola ae laua e malamalama i le gagana Samoa ae le mafai ona tautatala ai. Ou te aoaoa iai pese Samoa. Matou te o foi i aso o faafiafiaga a aoga ( cultural festival). Sa matou auai talu aunei foi i le (Pasifika festival). Sa ou siva malosi ai i le pese a le teine o Marina ‘O le taualuga”

Ou te faia uma nei galuega mo lau fanau, e pei foi ona ou tulai atu ai i o outou luma, ou te faia lenei talanoaga mo lau fanau. Ua la iloa o lea ou te sau i le valaaulia a le Fagasa. Ua la iloa foi lou matafefe e fai lenei pepa. Ou te manao ia la iloa o lou ou mitamita pea o au o le Samoa.

O lau fautuaga mo outou uma o loo iai fanau. O lau lava filifiga e fai pe faapefea ona aoao ou alo.

O nisi nei o auala ou te faia i lau fanau:

Ave i le lotu Samoa

Ave i Toonai faaleaiga

Aoao le tatalo a le Alii ma isi lotu o meaai

Faalogologo i leitio Samoa 5.31. P.I. (2) Siufofoga o Samoa ma le (3) Letio Samoa

Ave i faafiafiaga faale -aganuu pe faamalosi foi le fanau e auai ia ia faafiafiaga

Ave i aufaipese Samoa a le aulotu

Ave i aoga o loo aoaoa ai le faa-Samoa

(Ana mafai ona toe tuu i tua vae o le uati se mamanu e ave lau fanau i se Aoga Amata.)

Ou te vaavaai pea i ni avanoa mo la’u fanau e a’oa’o ai le gagana Samoa

Ou te malosi lava e ave lau fanau e asiasi i aiga. Ou te iloa o lau fanau o le auga-tupulaga lono tolu. O suesuega a tagata popoto o le gagana, o auga-tupulaga tonu ia e amata ai ona mou atu le gagana. atonu e sao nei talitonuga. Ao lou manatu iai e mou lava pe afai e leai se galuega e faia iai. O au o se tina, ma ou te iloa o lau matafaioi o le aoao lea o lau fanau i le gagana tu ma aga faa-Samoa. O lea ou te malamalama na fananau i Aotearoa nei ao o au o le tina, o au o le Samoa e fai la lou tiute faa-tina o le aoao o lau fanau i tu ma aga aemaise le gagana.

O au o Sonya. E iloa au o lau gagana.

E iai le mau mai.

“A leai se gagana,

Ua leai foi se aganuu.

A leai se aganuu,

Ona po lea o le nuu.”

(Dr Aiono Fanaafi Le Tagaloa- Le ta gagana.)